Bećir Blajgorić iz Mostara za Glas Amerike kaže da od lokalnih izbora očekuje pozitivne promjene i bolje uvjete za život.
“Očekujem da bude makar malo bolje I konačno da se izabere neka vlast koja će funkcionisati za sve građane u ovome gradu. Ovo je prešlo sve granice, ovoliko godina je prošlo (posljedni lokalni izbori su održani 2008. godine), op.a., i da se izaberu gradski vijećnici jer nemamo nikakvih investicija. Vjerujem da će biti pomaka, a koliko ne znam. Dobro bi bilo da danas izađe što više ljudi na izbore”, izjavio je.
Njegov sugrađanin Edo Obradović smatra da bi se promjene trebale desiti, ali da nije siguran.
“Mi građani bismo trebali pametno odlučiti i glasati. Sramota je nakon 12 godina da se manipuliše s narodom. Ja sa krenuo da glasam, a na kraju dana ćemo vidjeti rezultate”, zaključio je naš sagovornik.
Mostarci danas na lokalnim izborima biraju novu gradsku vlast nakon 12 godina. Biračka mjesta su otvorena u 7, a bit će zatvorena u 19 sati.
Pravo glasa u gradu na Neretvi ima 100.864 građana koji će birati novi saziv Gradskog vijeća od 370 kandidata iz 31 političkog subjekta. Građani će glasati na 150 redovnih te 16 biračkih mjesta u odsustvu. Izbori se održavaju u vrijeme pandemije korona virusa zbog čega je formirano i 20 mobilnih timova, od čega su i oni za glasanje građana u izolaciji.
Nakon izbora novog saziva Gradskog vijeća, vijećnici će birati gradonačelnika, za što je potrebna dvotrećinska većina odnosno 24 vijećnika. Ako nakon dva izborna kruga ni jedan od kandidata ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, u posljednjem krugu dovoljna je natpolovična većina, odnosno 18 vijećnika.
U slučaju da u posljednjem krugu dva preostala kandidata dobiju isti broj glasova gradonačelnik će postati mlađi kandidat.
Dvadeset i dva vijećnika biraju se u šest izbornih jedinica, dok se preostalih 13 vijećnika bira s gradske izborne liste.
S obzirom na to da u Mostaru postoje nacionalne kvote, nijedan konstitutivni narod ne može imati više od 15 vijećnika.
Izbori u Mostaru su posljednji put održani 2008., a 2010. godine Sud BiH proglasio je neustavnim dijelove Statuta Mostara i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji se odnose na izborna pravila za Mostar. Kao sporno je ustanovljeno da su izborne jedince s različitim brojem birača davale isti broj gradskih vijećnika.
Iako je Parlament BiH trebao donijeti izmjene Izbornog zakona BiH, kada je riječ o Mostaru, do toga nije došlo, jer nije postignut politički dogovor.
Nakon apelacije Mostarke Irme Baralije Europskom sudu za ljudska prava, koji je 2019. presudio u njenu koristi, sud je naložio Parlamentu BiH da u roku šest mjeseci omogući održavanje lokalnih izbora.
Dogovor između Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice je postignut u junu ove godine te su raspisani izbori.